Povijest
Prvo spominjanje Kustošije
Među najstarijim naseljima na području današnjeg Zagreba već 1209. spominje se naselje Carmca, odnosno današnja Kustošija. Međutim, nema podataka o tome koliko je i kako taj prostor bio naseljen. Prvi podaci o naseljenosti Kustošije su iz 1334. godine, iz doba kad se još ubirala desetina. Tu se spominje i današnja Grmošnica, obronak Zagrebačke gore iznad Kustošije, koja se u to doba naziva Gremlom, te su dva posjeda na tom prostoru nosila to ime, a vjerojatno je bila riječ o području današnjeg Vrapča i Kustošije.
Hram prosvjete
Na početku ovog stoljeća Kustošija je već brojila nekoliko tisuća stanovnika. Sve se više osjećala potreba za školom i drugim javnim objektima. Kustošijanski klinci svoja su prva znanja stjecali u najbližoj pučkoj školi na Svetom Duhu. Doduše, nije ih bilo mnogo jer su stari Kustošijanci teška, srca odlučivali da im djeca idu u školu. Naime, bila su im potrebnija u kući, na zemlji i pri drugim poslovima. Ipak, 1902. godine u Kustošiji je osnovan odbor za gradnju škole. Gradnja je trajala pune dvije godine.
Krleža nacrtao crkvu
Prvi župnik u Kustošiji bio je vlč. Vilim Cecelja, koji je 1938., kad je župa osnovana, postao pastir kustošijanskog stada. Mlad i skroman čovjek ubrzo je postao obljubljen među vjernicima.
Zanimljivo je da je idejnu skicu za buduću crkvu napravio veliki hrvatski književnik, Miroslav Krleža koji ju je nacrtao, onako usput, u jednom društvu: Zahvaljujući Cecelji, već 1942. godine crkvu je. posvetio tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Ta crkva svojim stilom spada među jedinstvene sakralne objekte u Hrvatskoj.
Riječi pri blagoslovu dvorazredne pučke škole, velečasnoga gospodina Franje Horvata 22. rujna 1910.
“Dao Svevišnji da ova škola bude na korist ovome vrijednome puku. Djeca njihova neka crpu ovdje blagosloveno slovo nauke, plemenito srce i poštenu dušu, da budu danas, sutra značajni ljudi, čestiti općinari i pošteni Hrvati.
Ljubav neka veže nastavnike uz djecu jer iz ove ljubavi rađat će se zahvalnost mališa koji će biti najbolji zalog učiteljima, lijepe uspomene i čestitoga života njihovih učenika.
Učiteljima koje je zapao najčasniji dio u javnome radu jer imadu u rukama mlado pokoljenje narodno, a prema tom i njegovu budućnost, bila ova škola mjesto gdje će uzgajati povjerenu im djecu, oplemenjivati im um i srce.”
Ime škole
- Škola Kustošija datira od 1904.godine.
- Od 1971. do 1991.g. nosila je ime Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić.
- U Službenom listu Grada Zagreba br.8. od 28. lipnja 2007.g. objavljena je mreža osnovnih škola grada Zagreba iz kojeg je vidljivo da naša škola nosi ponovno ime Osnovna škola Kustošija.
Područje škole
- Osnovna škola Kustošija sastoji se od matične škole i područne u Gornjoj Kustošiji.
- Djeluje na području Črnomerca, a školsko područje obuhvaća Kustošiju Centar i Kustošiju Gornju.
- Područje škole je urbanim razvojem označeno kao periferni dio grada. Kustošija Centar je razvijenija, s pretežitim obiteljskim kućama. U Gornjoj Kustošiji ima još dosta komunalnih problema. Oko područne škole svake godine povećava se izgradnja novih stambenih objekata.
Okolica škole
- U blizini matične škole je Ilica, jedna od najfrekventnijih ulica u Zagrebu. Većina naših učenika mora prijeći preko te ulice i uvijek postoji određena opasnost za život djece. Posebna opasnost je za vrijeme nestanka struje jer tada ne rade semafori.
- Škola surađuje sa prometnom policijom i zahtijeva da se u takvim situacijama postavi prometni policajac koji regulira promet. Naši učitelji također pomažu i vode djecu preko ulice. Škola ima organiziranu školsku prometnu jedinicu sastavljenu od učenika viših razreda koji pomažu prijelaz preko Ilice.
- Ispred školske zgrade teče potok Kustošak koji je otvoren i dosta zagađen. Posljednjih godina potoku se daje sve veća pozornost.
- Cjelokupna odgojno-obrazovna djelatnost odvija se u dosta nepovoljnim uvjetima i zato uvijek ističemo kako je u budućnosti potrebno sagraditi nove škole na boljim lokacijama (Mullerov brijeg i Gornja Kustošija).
Učitelji početkom 20. stoljeća
Učitelji početkom 21. stoljeća